Osporen Škuletićev pravopis

Savet za standardizaciju crnogorskog jezika



Pravopis crnogorskog jezika koji je nedavno usvojen, potpisom ministra prosvete Sretena Škuletića, nije napravljen za sve građane Crne Gore, već za "uži broj istomišljenika", ocenila je u sredu petočlana grupa ranije formiranog Saveta za standardizaciju crnogorskog jezika

Usvojeni pravopis, kako je ta grupa navela u reagovanju, nije kompromis dve verzije Pravopisa zbog kojih se ranije podelio Savet za standardizaciju crnogorskog jezika u kome je bilo 13 članova.
"Umesto toga (kompromisa), to je treća verzija pravopisa, koja je usvojena odlukom, odnosno, dekretom ministra prosvete, što je problematično, i o kojoj niko ništa nije znao", piše u reagovanju članova Saveta za standardizaciju Tatjane Bečanović, Rajke Glušice, Rajka Cerovića, Igora Lakića i Zorice Radulović.
Prema njihovoj oceni, usvojeni pravopis crnogorskog jezika sadrži razne greške, "metodološke, koncepcijske i lingvističke prirode". Ta petočlana grupa je, pored ostalog, ocenila da slovo i glas z (sa apostrofom iznad), nije trebalo standardizovati, jer je njegova upotreba ograničena na svega nekoliko reči.
Ista grupa je ocenila da je "problematično" i to što su usvojeni Pravopis crnogorskog jezika predložili eksperti od kojih nijedan ne živi u Crnoj Gori. Dva člana te ekspertske grupe, zagrebački profesor Josip Silić i Ukrajinka Ljudmila Vasiljeva nisu ni iz Crne Gore, dok je novosasdski profesor Milenko Perović odavno napustio svoj crnogorski zavičaj. Prema oceni grupe, Ministarstartvo prosvete Crne Gore je pogrešilo zbog toga što je finalizacija posla u vezi sa Pravopisom crnogorskog jezika rađena tajno, da bi sam ministar Škuletić objavio njihov predlog kao konačnu verziju.
Crnogorski ministar prosvete je početkom jula potpisao rešenje kojim je, na osnovu Ustava Crne Gore, i formalno ozvaničio Pravopis crnogorskog jezika sa pravopisnim rečnikom. Taj pravopis sadržzi 32 slova i glasa. Dva nova slova su s i z, sa apostrofima iznad. To su, zapravo, meke varijante glasova "š" i "ž". Takođe, usvojeno je da se može govoriti "ćerati" i "tjerati", kao i "djed" i "đed".
U usvojenom Pravopisu crnogorskog jezika nije prihvaćen zahtev da se taj jezik arhaizira, niti su normirani lokalizmi i provincijalizmi. Jedno od temeljnih pravila Pravopisa crnogorskog jezika je "piši kao što zboriš, čitaj kako je napisano".
Škuletić je 10. jula saopštio novinarima da je izrada konačne verzije Pravopisa crnogorskog jezika poverena nezavisnoj ekspertskoj grupi, u kojoj su Josip Silić, Milenko Perović i Ljudmila Vasiljeva, zato što se ranije, u vezi sa Pravopisom, podelio Savet za standardizaciju crnogorskog jezika koji je formirala crnogorska vlada. Najavljeno je da će crnogorski jezik biti i međunarodno kodifikovan, a taj predlog će formalno pripremiti Centralna biblioteka Đurđe Crnojević na Cetinju.

izvor: Beta

arrdy i mini gledajte sadd kad nam jos neke nove brojeve uvezu